Ugovori o pozajmici su česta pojava u poslovnoj praksi i javljaju se u nekoliko različitih formi među pravnim i/ili fizičkim licima. Izuzetno je važno biti oprezan prilikom posmatranja ovih obligacionih odnosa iz porezne perspektive i definisanja potencijalnih poreznih obaveza za ugovorne strane.
Prema članu 557. Zakona o obligacionim odnosima, ugovorom o pozajmici zajmodavac se obavezuje da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.
Osnovna pravila i principi:
pozajmicu može dati bilo koje pravno ili fizičko lice
ugovara se u formi pisanog ugovora
kamata može biti ugovorena, ali nije obavezna
pravna lica mogu davati pozajmice isključivo bezgotovinski
nerezidenti (pravna i fizička lica) mogu davati pozajmice isključivo bezgotovinski u stranoj valuti, uplatom na devizni račun
pozajmice nerezidenata iziskuju prijavu kreditnog posla Federalnom ministarstvu finansija
obveznik u stanju nelikvidnosti ne može davati pozajmice
Porez na dodanu vrijednost
Ukoliko je ugovorena kamata, zajmodavac na kamatu kao njegov prihod neće obračunavati PDV. Kamata se u tom kontekstu tretira kao naknada za finansijske usluge koje su oslobođene od plaćanja PDV-a, u skladu sa članom 25. Zakona o PDV-u. Ukoliko zajmoprimac pozajmicu vraća u dobrima ili uslugama, tada je potrebno obračunati PDV.
Porez na dobit
Pravna lica u FBiH porez na dobit plaćaju na poreznu osnovicu utvrđenu u poreznim prijavama na koju, između ostalog, utiču prihodi i rashodi od kamata. S aspekta poreza na dobit prioritetno je odrediti da li su ugovorne strane povezana lica. Ukoliko se radi o pozajmicama između povezanih lica potrebno je imati u vidu efekat transfernih cijena, u skladu sa tržišnom kamatnom stopom koju objavljuje Centralna banka BiH i usklađivanje porezne osnovice u poreznom bilansu.
Porez na dohodak
Kada pravno lice da beskamatnu pozajmicu ili pozajmicu sa kamatnom stopom nižom od tržišne svom radniku, to se tretira kao korist radnika i ”vuče” obavezu obračuna poreza na dohodak i doprinosa. Korist radnika je razlika kamate obračunate po tržišnoj (većoj) stopi i ugovorene (manje) kamatne stope.
U situacijama gdje se fizičko lice pojavljuje u ulozi zajmodavca sa ugovorenom kamatom, ta kamata se posmatra kao dohodak od ulaganja kapitala. Porez na dohodak se po ovom osnovu uvijek obračunava na isplaćene kamate, primjenom stope od 10%. Prijavu poreza vrši isplatilac kamate putem obrasca PDN-1033. U slučaju beskamatnih pozajmica ne postoji obaveza za obračun poreza na dohodak.
Porez po odbitku
Prijava poreza po odbitku se podnosi putem Obrasca POD-816 kada nerezidenti ostvare prihode po osnovu kamata, u skladu sa Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U slučaju beskamatnih pozajmica ne postoji obaveza za obračun poreza po odbitku.